FOTO: Posjetili smo park šumu Gaj i prisjetili se njezine povijesti

Milijun kuna imotska šumarija dobila je za uređenje arboretuma u park šumi Gaj. Radio Imotski navodi kako će se urediti šetačke staze, klupe i vidikovci, a obnovit će se i stari zdenci. Mi smo obišli Gaj i donosimo vam fotografije koje pokazuju u kakvom se on stanju nalazi danas, a prisjetili smo se i njegove zanimljive povijesti.

Park suma gaj snimljena nakon sto su odobrena za uredjenje arboretuma na toj lokaciji. FOTO: Mijo Zidar

Najzaslužniji za uređenje Gaja je Boris Giperborejski, član društva „Lipa“ za poljepšanje Imotskoga i promociju turizma. Ovo društvo okupilo je veliki broj entuzijasta i zaljubljenika u Imotski. Osnovano je 1931. godine i djelovalo je desetak godina. S radom prestaje zbog ratnih zbivanja, a u razdoblju u kojemu je aktivno djelovalo, društvo je napravilo puno na uređenju grada i to bez novčane pomoći vlasti. Prvi predsjednik „Lipe“ bio je dr. Lujo Domljan, dok su članovi bili brojni ugledni Imoćani. Jedan od njih bio je inženjer šumarstva Boris Giperborejski, podrijetlom Rus, koji je vodio tehničku sekciju u „Lipi“.  Rođen je 1896. godine, a u Beogradu je završio Šumarski fakultet. U Imotskom je, kao šumarski referent, boravio od 1929. do 1942. godine i tada je, od nesređenog borovog šumaraka, osmislio  hortikulturni izgled budućeg perivoja.

Gaj je postao gradski park u kojem se moglo šetati napravljenim stazama i puteljcima kroz borovu šumu, odmarati na  drvenim klupama i uživati u  kružnom bazenu s ribicama  i vodoskokom. Za bazen  koristila se voda iz dviju obližnjih spremnika s kišnicom, ali zbog štednje vode nije uvijek bio u funkciji. 

Pošumljavanje Gaja se radilo planski, a sadile su se uglavnom mladice bora, cedra, smreke i sl.  Giperborejski je imao ideju da to postane u arboretum, ali za ostvarenje takve ideje trebalo je više vremena i svakako više novca kako bi se nabavile egzotičnije sadnice. Međutim, i ovako uređen Gaj bio je na ponos gradu, a dokaz je  da se i danas stariji Imoćani s nostalgijom prisjećaju njegova  nekadašnjeg izgleda.

Međutim, posljednjih se desetljeća bilježi devastacija ove lokacije, a današnji Gaj nije isti kao onaj iz vremena Giperborejskog već je površinski upola manji zbog brojnih gradnji. Bazen je postao odlagalište otpada, a zapušteni su i drugi dijelovi. U novije vrijeme napravljena je samo zgrada šumarije. Ipak, uređenje arboretuma u Gaju i oživljavanje ovoga prostora predstavlja značajan projekt za Imotski i njegove stanovnike.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *