Iran tek najavljuje pravu odmazdu za Soleimanijevo ubojstvo

U Kuvajtu, strateškom savezniku SAD-a koji posjeduje gotovo 10 posto svjetskih zaliha nafte, vrlo pozorno prate što se događa s druge strane Perzijskog zaljeva. Eskalacija napetosti u regiji dosad nije prouzročila rast cijena nafte.

Cijena barela nije prelazila granicu od 75 dolara ni nakon napada na dva ključna saudijska naftna postrojenja, kada je saudijska proizvodnja bila prepolovljena, ni nakon američkog ubojstva generala Soleimanija, ni nakon iranskog raketiranja američke baze u Iraku, izvijestio je HRT-ov Dragan Nikolić iz Kuvajta.

Službeni Teheran, međutim, tek najavljuje pravu odmazdu za Soleimanijevo ubojstvo tijekom sljedećih mjeseci, a tada bi se stvari mogle promijeniti, cijena barela doseći i 90 dolara, a možda i prijeći magičnu granicu od 100. A to je za bilo kojeg američkog predsjednika i dalje scenarij iz pakla. Osobito u izbornoj godini, u kojoj Donald Trump traži reizbor, pa ne čudi što nervozno tvita i uvijeno prijeti svim većim proizvođačima, pa i svojim saveznicima, čim osjeti da bi cijena barela mogla značajnije porasti. Jedna od iranskih mogućih osveta jest raketiranje saudijskih naftnih postrojenja. Druga prekid prolaska tankera kroz Hormuški tjesnac, plovnu arteriju kroz koju se izveze 30 posto svjetske opskrbe crnim zlatom (posljednji put kada je Teheran doista ozbiljno prijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, prije gotovo desetljeća, cijena barela skočila je na 128 dolara), navodi Nikolić.

Kuvajt je zemlja koju možda i najviše treba zabrinjavati iranska prijetnja slobodnom prometu tankera kroz taj strateški prolaz (Kuvajćani dnevno izvezu svih dva milijuna barela proizvedene nafte, jedan su od deset najvećih svjetskih proizvođača). Uz to su blizak saveznik Saudijske Arabije, velikog iranskoga rivala, te izrazito kritični kada je u pitanju iranski utjecaj na Bliskom istoku. Ali Kuvajt je jedina zaljevska zemlja koja je zadržala formalne veze s Teheranom nakon što je Trump najavio američkog povlačenje iz iranskog nuklearnog programa (pritom nije nebitno da je nakon napada na američku ambasadu u Bagdadu američki predsjednik zaprijetio da će upravo u Kuvajt poslati 4000 padobranaca).

Sedmorica hrvatskih vojnika koji su dio NATO-ove misije u Iraku i dalje su inače u jednoj američkoj bazi u Kuvajtu, gdje su prebačeni nakon eskalacije stanja izazvane ubojstvom generala Sulejmanija. Do daljnjega ondje čekaju odluku o sudbini te misije Sjevernoatlantskog saveza, izvijestio je Nikolić.

(HRT)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *