Strateški cilj je uvođenje eura u Hrvatskoj do kraja mandata iduće vlade

Hrvatska je ugovorom o pristupanju Europskoj uniji preuzela obvezu usvajanja eura kao službene valute i naš je strateški cilj da do kraja mandata sljedeće vlade Hrvatska ispuni kriterije za ulazak u europodručje, poručio je danas premijer Andrej Plenković.  

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na konferenciji “Dan hrvatskih financijskih institucija – Utjecaj uvođenja eura na kretanja u gospodarstvu” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Naglasio je da su ekonomske koristi od eura brojne – trajno će se ukloniti valutni rizik u gospodarstvu, kao i smanjiti trošak zaduživanja svih domaćih sektora. 

Nakon uvodnih pozdrava, govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

“Drago mi je da sam dobio prigodu da govorim na ovoj šestoj konferenciji Hrvatskih financijskih institucija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Prije nekoliko dana predstavili smo prioritete programa našeg predsjedanja Vijećem Europske unije. Spomenuli smo tada da je ambicija naše Vlade da Hrvatska ostvari i dva važna iskoraka u jedine preostale dvije dublje integracije na razini Europske unije – jedna je Schengenski prostor, za što smo dobili zeleno svjetlo Junckerove komisije prije koji tjedan, o čemu ste imali prilike čuti od povjerenika Avramopoulosa, a druga je uvođenje eura.

Dakle to su dva temeljna, glavna i osnovna pravca za Vladu kada je riječ o aktivnostima u sljedećih nekoliko godina.

Kako bismo proces ulaska Hrvatske u europodručje uopće mogli pokrenuti mi smo, kada smo preuzeli odgovornost, morali preokrenuti mnoge trendove, jer je za ulazak u područje zajedničke valute bilo potrebno ispuniti visoke kriterije makroekonomske i fiskalne stabilnosti koje na početku mandata naše Vlade nismo imali.

Pozitivni gospodarski trendovi, ozbiljni iskoraci i rezultati 

Naime, u listopadu 2016. imali smo dugotrajan proračunski deficit i rastući javni dug. Još od 2012. i 2013. godine imali smo kreditni rejting ispod razine investicijskoga. Od 2014. godine bilježili smo prekomjerne makroekonomske neravnoteže, a bili smo i u proceduri prekomjernog proračunskog manjka, sve u kontekstu europskoga semestra.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *